Analiza Reuters: Ahmadinedžad na posljednjem ispitu

Svađa između Ahmadinedžada i Hamneija može da ima posljedice po oba tabora ako glasači bojkotuju izbore koji im nude ograničen izbor u strogo nadziranom sistemu

 Piše Parisa Hafezi

TEHERAN – Pristalice iranskog vrhovnog vođe, koji je neprijateljski nastrojen prema Zapadu i njegovom nastojanju da spriječi nuklearne ambicije Teherana, očekuju pobjedu na iranskim parlamentarnim izborima zakazanim za 2. mart.

Vrhovni vođa okrenuo se protiv predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, kojeg je podržavao na predsjedničkim izborima 2009, nakon što je Ahmadinedžad osporio njegov autoritet nad vrhovnim vladinim funkcijama.

Ahmadinedžad, koji je prvi put izabran 2005, pokazao je da traži stvarnu predsjedničku moć. Predsjednik je u Islamskoj Republici uvijek bio druga violina u odnosu na vrhovnog vođu u svim državnim pitanjima poput nuklearne i vanjske politike.

Savez klerika, elitna Revolucionarna garda i uticajni trgovci su osigurali da mnogi  političari koji podržavaju Ahmadinedžada ne mogu da se kandiduju za vijeće.

Političari kažu da je Vijeće čuvara, koje čini šest klerika i šest pravnika koji provjeravaju kandidate, isključilo mnoge Ahmadinedžadove pristalice i tako ga natjerali da izabere mlađe nepoznate političare.

- Nijesu bili javno povezani sa Ahmadinežadovim taborom, ali je Vijeće bilo dovoljno mudro da ih uoči i oko 45 odsto njegovih pristalica je izuzeto – rekao je jedan zvaničnik uključen u proces provjere kandidata.

Lista kvalifikovanih kandidata će biti poznata danas.

S obzirom da reformisti ne učestvuju na izborima to znači da će parlamentarnu većinu imati Ahmadinedžadovi protivnici u borbi za vlast između iranskih klerikalnih i političkih konzervativaca.
Hamnei je spriječio Ahmadinedžadove pokušaje, početkom njegovog mandata, da nađe kompromis u nuklearnom sporu koji je doveo do jačanja niza sankcija i moguće vojne akcije SAD ili Izraela za sprječavanje Teherana da napravi atomsku bombu.

Iran tvrdi da njegov nuklearni program služi samo u mirnodopske energetske i medicinske svrhe.

Do razdora je došlo u aprilu kada je Hamnei vratio u službu ministra obavještajnih službi kojeg je predsjednik smijenio. Time je spriječio Ahmadinedžadov pokušaj da ubaci svog ​​čovjeka u ministarstvo, koje takođe provjerava izborne kandidate.

Od tada, zakonodavci su prijetili da će pokrenuti postupak opoziva protiv Ahmadinedžada, dok su ga drugi optužili da je pod uticajem savjetnika koji žele da potkopaju ulogu klerika u islamu.

- Takav napad nije moguć bez Hamneijeve dozvole – rekao je politički analitičar Hamid Farahvašian.

Osporavanje klerika

Ahmadinedžad, inženjer i bivši pripadnik Revolucionarne garde bez klerikalnog iskustva, sprovodi populističku politiku kako bi izgradio vlastitu moć.

- Ahmadinedžadov tabor zna da je izgubio glasove tvrdokornih pristalica zbog osporavanja uloge klerika. Oko 10 do 15 miliona tvrdokornih pristalica sistema će glasati za Hamneija – rekao je bivši zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.

Uz korupcione skandale u njegovoj vladi, Ahmadinedžad, koji mora da se povuče sljedeće godine nakon isteka drugog mandata, vjerojatno neće moći da postavi svog čovjeka na to mjesto, kažu analitičari i kritičari. Napadi na Ahmadinedžada signaliziraju preokret iz 2009, kada je Hamnei podržavao njegov reizbor, za koji je reformistička opozicija tvrdila da je namješten i izazvala osmomjesečne nasilne ulične nerede, najgore u istoriji Islamske Republike.

Vlada je silom ugušila ustanak, ali su ustanci u arapskim zemljama pokazali da autoritarne države mogu biti ranjive na gnijev javnosti uzrokovan ekonomskim poteškoćama. Vodeći reformisti ne učestvuju na izborima sljedećeg mjeseca za koje kažu da neće biti ni slobodni ni fer. Opozicioni lideri poraženi na predsjedničkim izborima 2009, Mirhosein Musavi i Mehdi Karubi, već godinu dana se nalaze u kućnom pritvoru. Proces provjere kandidata podrazumijeva provjeru odanosti iranskom Ustavu i klerikalnom vođstvu.

Tvrdokorne Hamneijeve pristalice optužuju Ahmadinedžadov tabor da slijedi „iransku“ školu islama, ideologiju koju neki vide kao neprimjeren spoj religije i nacionalizma.
Ahmadinedžad optužuje svoje suparnike da krše zakon tako što ga vrijeđaju i prijeti im zatvorom. Vrijeđanja visokih zvaničnika je zločin kažnjiv zatvorskom kaznom od maksimum dvije godine.

Zaostavština  

Oba tabora sebe prikazuju kao najsposobnije da odbrane predanost oca revolucije Ajatolaha Ruholaha Homeinija islamu i socijalnoj pravdi.

Dok je Hamnei drugi iranski vrhovni vođa, koji bi trebalo da bude neutralni arbitar u političkom životu i krajnji islamski autoritet u državnim pitanjima, predsjednici dolaze i odlaze.

Hamnei, koji je preživio atentat 1981, nada se da će njegov savjetnik Ali Akbar Velajati ili ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi postati predsjednik.

Velajati je bio ministar vanjskih poslova tokom Iransko-iračkog rata 1980. i dijeli  Hameneijeve stavove, dok je Salehi bio pokretačka snaga iza iranskog nuklearnog programa.

Zapadne sankcije usmjerene na Iran počele su da pogađaju uvoz energije i hrane, ali mnogi Iranci krive Ahmadinedžadovu politiku za rast cijena.

Oni kažu da je Ahmadinedžad smanjivanjem subvencija za hranu i gorivo, koje je zamijenio mjesečnim uplatama od oko 38 dolara po osobi, podstakao rast inflacije, koja prema zvaničnim podacima iznosi oko 20 odsto, iako pojedini ekonomisti kažu da vjerovatno iznosi 50 odsto.

- Stanovnici u gradovima i selima podržavaju Ahmadinedžada. Oni strahuju da će ukinuti raspodjelu novčanih subvencija ako pobijedi suparnički tabor – rekao je jedan analitičar koji je odbio da bude imenovan.

Ahmadinedžad je takođe upleten u najveću prevaru, koja je otkrivena zahvaljujući Hamneijevom odobrenju. Desetine ljudi je uhapšeno zbog navodne pronevjere 2,6 milijardi dolara državnih sredstava. Petorica uhapšenih je osuđeno na smrtnu kaznu. Predsjednik negira krivicu.

Svađa između Ahmadinedžada i Hamneija može da ima posljedice po oba tabora ako glasači bojkotuju izbore koji im nude ograničen izbor u strogo nadziranom sistemu.

- U većim gradovima, glasanje se politizuje. Međutim, vjerujem da odziv neće biti velik, jer su mnogi ljudi još uvijek razočarani izborima 2009. – rekao je Farahvašian.

(Reuters) – Prevod: Sandra Madžarović